1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sirija: Mračni izgledi za 2020. godinu

25. decembar 2019.

Vojno gledano predsednik Asad je ostvario uspeh. Ali u Siriji i dalje nema mira. On bi ubuduće mogao još autoritarnije da vlada. Za Evropu će to i dalje biti izazov.

https://p.dw.com/p/3VIiq
Foto: Getty Images/AFP/M. Haj Kadour

Skoro decenija rata u Siriji. Decenija tokom koje je pola miliona Sirijaca stradalo, dok su milioni izbegli, delom unutar zemlje, delom van nje. Nakon tih deset godina, predsednik Bašar al Asad u intervjuu za italijanski televizijski program RAI iznosi politički zaključak. Pritom nastupa sigurno i pobednički. Sirija će iz rata krenuti u obećavajuću budućnost, objašnjava. „Situacija je mnogo, mnogo bolja, jer smo iz ovog rata naučili toliko mnogo lekcija… Iz ovog rata izlazimo jači.”

“Mi”: to bi pre svega trebalo da znači sirijska vlada, koja je zahvaljujući saveznicima – Rusiji, Iranu i libanskom Hezbolahu – tokom proteklih godina u borbi protiv pobunjenika uspela da povrati sve više teritorija. U međuvremenu je Asad ponovo toliko čvrsto na vlasti da uopšte ne bi morao da pravi ustupke pobunjenicima, kao ni Ujedinjenim nacijama koje insistiraju na uspustavljanju mira u zemlji.

Mračni izgledi za sirijsko stanovništvo

„Predsednik Asad i njegova svita su zajedno sa Rusijom i Iranom pobedili u ratu“, kaže Andre Bank, viši naučni saradnik hamburškog GIGA insituta za bliskoistočne studije. I pored neprekidnih borbi koje se vode oko Idliba, na severozapadu zemlje, i pored podeljene teritorijalne kontrole između Rusije, SAD, Turske, kao i sirijske vojske i kurdskih odbrambenih jedinica na severoistoku, u zemlji se nazire neka vrsta „pobedničkog mira“. „Tako Asad u doglednoj budućnosti ostaje na vlasti.“

Nemačka vlada budućnost Sirije vidi kao sumornu. U poverljivom izveštaju nemačkog ministarstva spoljnih poslova u koji je list Tagesšpigel imao uvid, govori se o katastrofalnoj situaciji u zemlji. Ni u jednom delu Sirije nema zaštite od političkog progona i mučenja, citira Tagesšpigel. Kako se navodi, snabdevanje je loše i privreda propada. Blizu dve trećine Sirijaca – 69 odsto stanovništva – je ekstremno siromašno i mora da preživi sa manje od dva američka dolara dnevno. Procenjuje se da je za pet miliona Sirijaca neophodna pomoć. Ni u jednom delu Sirije ne postoji zaštita od političkog progona i mučenja.

Politički gledano, budućnost izgleda sumorno za najveći deo stanovništva, kaže Andre Bank. „Za apsolutnu većinu Sirijki i Sirijaca to znači preživljavanje u diktaturi u kojoj dominiraju tajne službe i gde su proizvoljna hapšenja i mučenja. Održive bezbednosti i neke srednjoročne životne perspektive i dalje nema." Asadova pobeda ne znači početak obnove i prve korake ka pomirenju traumatizovane zemlje.

Renesansa džihadista

Borba u regionu Idliba, na sevorozapadu zemlje, koja je počela 2019., verovatno će se nastaviti i 2020. godine. To područje je poslednje utočište džihadističkih grupa, kao što je Hajat Tahrir al Šam (HTS). Sirijska i ruska avijacija bi mogle da pokušaju snažnim bombardovanjem da uspostave kontrolu na području Idlima, očekuje Andre Bank. To će naići na snažan otpor HTS. Među tri miliona ljudi koji tamo žive, kao i među interno raseljenim licima, broj ljudskih žrtava bi mogao da bude veoma velik, ocenjuje Bank.

Idlib, 20.12.2019.
Idlib, 20.12.2019.Foto: Getty Images/AFP/A. Ketaz

I na severoistoku Sirije bi moglo da dođe do pregrupisanja džihadista, naročito „Islamske države“ (IS). Nakon što je još pre nekoliko meseci IS delovala poraženo, uplitanje turskih snaga od oktobra 2019. godine, džihadističkim organizacijama je neočekivano otvorilo nove mogućnosti. U borbu protiv turske vojske Kurdi su uključili i deo boraca koji su ranije bili zaduženi za nadzor IS boraca u kurdskim zatvorima.

Oni koriste haos, kako bi sa svojim porodicama pobegli iz zatvora koji su pod kurdskom kontrolom. Zbog loše političke i ekonomske situacije u Siriji oni bi mogli da imaju uspeha sa mobilizacijom novih regruta. „U delovima istočne Sirije i u zapadnom Iraku i dalje postoji ljudski potencijal za IS“, smatra Andre Bank.

Evropski interesi

Generalno bi 2020. godine pozicija Asadovog režima mogla da se učvrsti. On jeste izgubio deo svoje autonomije i zato će oko osnovnih pitanja morati da se konsultuje sa svoje dve najvažnije zaštitničke sile, Rusijom i Iranom. Ali i njima je zbog visokih troškova intervencija u interesu da se rat završi. Zato bi, naročito Rusija, narednih meseci u Evropi mogla da se založi za pomoć za obnovu zemlje.

Ali kada je reč o Siriji, Evropa ima svoje interese, kaže Andre Bank. Kontinent je pred izazovom kako da se suprotstavi Asadovom režimu s obzirom na trenutno slabe mogućnosti diplomatskog uticaja. Umesto da finansira program za obnovu Sirije, kojim bi se jačale diktatorske i korumpirane strukture u zemlji, upravo bi Nemačka u multilaterlanom savezu mogla da se fokusira na tri oblasti, objašnjava stručnjak za Siriju: prikupljanje dokumentacije o povredi ljudskih prava u Siriji i međunarodno krivično gonjenje, nastavak pružanja humanitarne pomoći susednim zemljama Sirije i aktivno zalaganje za otvorenu izbegličku i integracionu politiku.

Upravo kada je reč o izbeglicama Evropa sa svojim angažmanom ne bi smela da popusti. „Jer nije isključeno da će nastavak diktature u Siriji uticati na to da još više ljudi želi da napusti zemlju."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android