1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka nakon više od jednog veka priznala genocid

28. maj 2021.

Nakon dugogodišnjih pregovora, Nemačka i Namibija potpisale su sporazum o pomirenju. U njemu Nemačka po prvi put priznaje genocid nad narodima Herero i Nama iz kolonijalnog perioda. Ipak, pojedinačnih odšteta neće biti.

https://p.dw.com/p/3u6Iv
Foto: Jürgen Bätz/dpa/picture alliance

„Srećan sam i zahvalan što nam je pošlo za rukom da dođemo do jedinstvenog stava oko zajedničkog odnosa prema najmračnijem periodu naše istorije“, rekao je nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas.

Više od sto godina nakon zločina nemačkih kolonijalnih snaga na prostoru koji danas pripada Namibiji, nemačka vlada priznaje zločine počinjene nad narodima Herero i Nama i tako ih i karakteriše.

-pročitajte još: Prvi nemački genocid – suočavanje nepoželjno?

Zvanično izvinjenje u parlamentu

Osim toga, Nemačka će i zvanično da se izvini narodima Namibije. To bi trebalo da uradi nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer tokom svečanog čina u parlamentu te afričke zemlje.

Kao dodatni znak dobre volje predviđeno je i osnivanje fonda u visini od 1,1 milijarde evra koji će u sledećih 30 godina biti utrošen za finansiranje infrastrukturnih projekata, kao i onih u oblastima obrazovanja i poljoprivrede, a sve u regionima koje naseljavaju pripadnici naroda Herero i Nama.

Nemački ministar za razvojnu pomoć Gerd Miler sa pripadnicima naroda Herero i Nama u Namibiji 2019.
Nemački ministar za razvojnu pomoć Gerd Miler sa pripadnicima naroda Herero i Nama u Namibiji 2019.Foto: Imago Images/photothek/U. Grabowsky

Sve to, međutim, ne znači da potomci žrtava imaju pravo na individualnu odštetu. „Priznanje genocida i osnivanje fonda za obeštećenje ne uključuje pravo na odštetu. Ovde se radi o moralno-političkoj obavezi“, navodi se u saopštenju nemačke vlade.

Namibijska vlada pozdravila je rezultate pregovora. „Priznanje nemačke vlada da je počinjen genocid je korak u pravom smeru“, rekao je portparol namibijskog predsednika Hage Geingoba.

„Uvreda“ za Namibiju

Potpuno drugačiji tonovi dolaze međutim od namibijske opozicije. Najveća opoziciona stranka u toj zemlji, Narodno-demokratski pokret (PDM) ocenjuje da je to „uvreda“ za Namibiju i optužuje nemačku vladu da nije pregovarala „s dobrim namerama“. Ta stranka tvrdi da sporazum ide na štetu potomaka naroda Herero i Nama.

Mike Kavekotora iz takođe opozicionog Pokreta za demokratiju i napredak (RDP) vladi svoje zemlje prebacuje da je predstavnike naroda Herero i Nama isključila iz pregovora. „Mislim da ovo nije najbolje što je namibijska vlada mogla da dobije od Nemačke“, rekao je Kavekotora. Neki predstavnici opozicije zahtevaju bojkot sporazuma u parlamentu i insistiraju na direktnoj isplati odštete za potomke naroda Herero i Nama.

Vojnici Nemačkog rajha snimljeni 1904. u tadašnjoj koloniji „Nemačka jugozapadna Afrika“
Vojnici Nemačkog rajha snimljeni 1904. u tadašnjoj koloniji „Nemačka jugozapadna Afrika“Foto: picture-alliance/dpa/W. Gebert

Nakon pet godina pregovora

Nemačka i namibijska vlada pregovarale su više od pet godina o zajedničkom sporazumu. Predmet pregovora bio je period od 1884. do 1915, kada je današnja Namibija delom bila nemačka kolonija pod imenom „Nemačka jugozapadna Afrika“. Posebno se radilo o vremenu između 1904. i 1908. kada su kolonijalne trupe izvršile pokolje nad narodima Herero i Nama. Istoričari procenjuju da je tada ubijeno 65.000 od 80.000 pripadnika naroda Herero i 10.000 do 20.000 pripadnika naroda Nama.

Nemački ministar Hajko Mas ističe da ovaj sporazum nije podvlačenje konačne crte pod istorijske događaje. „Ovo je važan korak kako bi preradili događaje oko zločina i zajednički se okrenuli budućnosti“, rekao je Mas.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.