1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Pravosuđe

Kosovo: Predsednik pred sudom

Bahri Cani | Keno Fersek
6. novembar 2020.

Predsednik Hašim Tači i drugi važni političari sa Kosova optuženi su za ratne zločine pred Specijalnim sudom. Tači je podneo neopozivu ostavku, a teška politička kriza potresa zemlju.

https://p.dw.com/p/3kxbk
Foto: picture-alliance/AP Photo/File/V. Kryeziu

Kosovo je u političkom vanrednom stanju. Protiv većeg broja najvažnijih i najpoznatijih političara najmlađe države Evrope, pre svih predsednika Hašima Tačija, u četvrtak (5.11) je podignuta optužnica za ratne zločine pred Specijalnim sudom za Kosovo u Hagu. Šef države Tači podneo je neopozivu ostavku, jer, kako je obrazložio, ne želi da se pred Sudom u Hagu pojavi kao predsednik.

-pročitajte još: Tači i druge vođe u Hagu – neka vrsta olakšanja

Pored Tačija, optuženi su i predsednik Demokratske partije Kosova (PDK) Kadri Veselji, nekadašnji predsednik Parlamenta Jakup Krasnići, kao i šef poslaničke grupe Samoopredjeljenja, najbrojnije stranke u Parlamentu, Redžep Seljimi. Tači, Veselji, Krasnići i Redžepi bili su najviše rangirani članovi nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), koja se tokom kosovskog rata 1998/1999. borila protiv srpske vojske. Njima se na teret stavlja da su počinili ratne zločine, među kojima su ubistva, mučenja, progon i nehumano postupanje sa zatvorenicima.

Borci OVK na Kosovu, maj 1999.
Borci OVK na Kosovu, maj 1999.Foto: picture-alliance/dpa/B. Slatensek

„Ne želim da stojim pred sudom kao predsednik i želim da zaštitim integritet Kosova“, rekao je Tači nakon objavljivanja optužnice. „Zbog toga se povlačim s funkcije predsednika Kosova.“ Tači je, pre nego što se uputio ka glavnom sedištu Euleksa u Prištini, izjavio da će sarađivati sa pravosuđem. U međuvremenu je Tači već stigao u Hag.

Specijalni sud pod pritiskom međunarodne zajednice

Optužnica protiv njega i drugih kosovskih političara potvrđena je u četvrtak, a nešto kasnije i objavljena. Još u junu ove godine glavni tužilac Specijalnog suda za Kosovo Džek Smit objavio je da se Tačiju i drugoj trojici optuženih na teret stavlja umešanost u ubistva oko 100 ljudi. U to vreme još se čekala zvanična potvrda optužnice. Svi optuženi odbacuju optužbe.

-pročitajte još: Tačijev put do Haga – bile su potrebne decenije

Specijalni sud za Kosovo u Hagu osnovan je 2016. pod pritiskom međunarodne zajednice. Pravno gledano, on je deo kosovskog pravosuđa, ali u kojem rade isključivo strane sudije i tužioci kako bi se obezbedila veća nezavisnost u procesima krivičnog gonjenja. Tribunal bi trebalo da istraži ratne zločine, zločine protiv čovečnosti, mučenja i progone, koji su se dogodili od januara 1998, do decembra 2000. godine na Kosovu.

Hašim Tači pred Specijalnim sudom u Hagu (jul 2020.)
Hašim Tači pred Specijalnim sudom u Hagu (jul 2020.)Foto: DW/A. Bajram

Predsednik Tači je ranije sam podstakao kosovski Parlament da glasa za uspostavljanje Specijalnog suda. Ali, razlozi za to nisu bili njegovi lični interesi da se otkriju zločini u kosovskom ratu, koje su počinili pripadnici OVK. To je zapravo bilo ispunjavanje međusobnih uslova u dijalogu Beograda i Prištine predvođenog Evropskom unijom, u normalizaciji odnosa dveju zemalja. Jedan deo toga bilo je i procesuiranje ratnih zločina OVK. Tači je tada popustio pod pritiskom međunarodne zajednice.

Kritičari dijaloga o normalizaciji, recimo tadašnji vođa opozicije Aljbin Kurti, kritikovali su činjenicu da je Specijalni sud zadužen samo za zločine OVK, a ne za zločine srpske vojske i srpske tajne službe protiv kosovskih Albanaca. Međutim, zločini koje je počinila srpska država tokom kosovskog rata procesuirani su pred Međunarodnim krivičnim sudom. Tokom rata na Kosovu ubijeno je više od 13.000 ljudi, najviše njih ubili su pripadnici srpskih snaga.

Upletenost u trgovinu organima?

Takozvani „Martijev izvještaj“ smatra se jednim od važnijih pokretač uspostavljanja Specijalnog suda za Kosovo. Pod vođstvom Švajcarca Dika Martija, komisija Saveta Evrope je 2011. predstavila izveštaj koji dovodi u vezu vođe OVK, Tačija, Veseljija i druge, sa navodnim zločinima protiv Srba, Roma i Albanaca. Jedna od najtežih optužbi je bila – trgovina organima. Hašim Tači je, prema tom izveštaju, između ostalog bio umešan i u ubistva zarobljenika i prodaju njihovih organa. Tači iznova izričito negira optužbe. Do danas niko od osumnjičenih nije optužen za trgovinu organima. Doduše, saslušanje 200 svedoka još nije završeno, tako da u ovom slučaju još uvek može da dođe do podizanja optužnice.

-pročitajte još: Haški sud za UČK: kako zaštititi svedoke?

Hašim Tači je prvo bio politički vođa OVK, a nakon rata jedan od najvažnijih političara Kosova. Taj 52-godišnjak obavljao je funkcije ministra spoljnih poslova, premijera i na kraju predsednika Kosova. On je dao odlučujući pečat dijalogu Srbije i Kosova, koji je započeo 2005. Godine 2013. je, zajedno sa tadašnjim premijerom Srbije Ivicom Dačićem, potpisao tzv. „Briselski sporazum“ o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Najvažniji delovi sporazuma ni do danas nisu sprovedeni. Beograd i Priština su u više navrata prekidali dijalog, a i u ovom trenutku se prilično oteže.

Specijalni izvestilac Saveta Evrope Dik Marti (Strazbur, 2011.)
Specijalni izvestilac Saveta Evrope Dik Marti (Strazbur, 2011.)Foto: picture-alliance/dpa/C. Karaba

Dok se Tači poslednjih godina predstavljao kao mirotvorac, Martijev izveštaj lebdeo je nad njegovom glavom kao Damoklov mač. U pozadini je očigledno stalno pokušavao da spreči podizanje optužnice protiv njega za ratne zločine. Kosovski kritičari mu zbog toga prebacuju da je za to žrtvovao i važne političke interese zemlje. Ali, sada je jedno jasno – Tači će morati da odgovara pred Sudom.

Bez debate o ratnim zločinima OVK

Njegov slučaj je reprezentativan primer koliko je na Kosovu težak odnos prema sopstvenoj ratnoj prošlosti. Zvanični stav glasi da je rat OVK protiv srpskih ugnjetavača bio legitiman i čist, i da je bilo samo nekoliko pojedinačnih slučajeva ratnih zločina, koji nemaju veze s OVK. Nikada do sada nije vođena istinska debata o tome koliko duboko je OVK upletena u ratne zločine. Svedoci su bili zastrašivani ili ubijani, često pre početka procesa protiv nekadašnjih komandanata OVK.

Onaj ko pokrene temu je izdajnik, kao što pokazuje primer politikologa i publiciste Škeljzena Gašija. Kada je u aprilu ove godine u jednom intervjuu govorio o umešanosti pojedinih vođa OVK u ratne zločine, dobio je masovne pretnje smrću, a tadašnji premijer Aljbin Kurti (Samoopredjeljenje) otpustio ga je sa mesta savetnika. Nasuprot tome, osuđeni ratni zločinici na Kosovu često se slave kao heroji oslobodilačke borbe i dobijaju važne državne funkcije.

Dačić: Kazniti izdajnike

Negirajući sopstvene ratne zločine, i Srbija odlučujuće doprinosi tome da na Kosovu do sada nije pokrenuta debata o ratnoj prošlosti. Nedavno je nekadašnji ministar spoljnih poslova, a trenutni predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić indirektno zahtevao da bi oni Srbi koji bi otkrili zločine protiv Albanaca i mesta masovnih grobnica, morali da se kazne kao izdajnici.

Dosadašnja predsednica Parlamenta Vjosa Osmani preuzeće dužnost predsednice Kosova
Dosadašnja predsednica Parlamenta Vjosa Osmani preuzeće dužnost predsednice KosovaFoto: Office of the Kosovo presidency

Pod tim okolnostima malo je verovatno da će političke elite na Kosovu pokrenuti debatu o sopstvenoj ratnoj prošlosti. Ono što je, međutim, sigurno jeste da je odlazak Hašima Tačija sa političke scene Kosova izazvao veliku političku krizu. Njegovu funkciju privremeno će preuzeti predsednica kosovskog parlamenta Vjosa Osmani. Parlament mora da izabere novog šefa države najkasnije za šest meseci. Doduše, u kosovskom parlamentu trenutno nema jasne većine. Vlada ima tanku i vrlo klimavu većinu. Posmatrači polaze od toga da bi kosovska vlada mogla brzo da padne i da se raspišu prevremeni izbori.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android