1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dirate mi Vulina – odosmo u BRIKS!

7. septembar 2023.

Pokret socijalista pokrenuo je skupštinsku inicijativu o pridruživanju Srbije BRIKS-u. Koliko je ta inicijativa zapravo iskrena želja Aleksandra Vučića ili je to samo na neki način pokušaj da se „uplaši“ Evropska unija?

https://p.dw.com/p/4W2LA
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić
Predsednik Srbije Aleksandar VučićFoto: picture-alliance/Anadolu Agency/M. Miskov

Partija čiji je osnivač Aleksandar Vulin, koji je nedavno stavljen na listu sankcija američkog Ministarstva finansija, u obrazloženju svoje inicijative navodi da bi pridruživanje BRIKS-u trebalo da bude jedan od najvažnijih strateških i nacionalnih ciljeva. Partijske kolege aktuelnog šefa Bezbednosno-informativne agencije (BIA) dodaju da je osnovni motiv te inicijative to što smatraju da Evropska unija nije jedina alternativa za Srbiju.

-pročitajte još: Nemački mediji o samitu BRIKS-a: „Novi svetski poredak“

Srpski brod u više pravaca

„Delimično je to upućeno domaćoj javnosti, jer se ide na taj antizapadni sentiment, ali i poruka Evropskoj uniji da ne pritiska Srbiju, jer bi ona svoj brod mogla okrenuti u nekom drugom pravcu“, ocenjuje za DW Milan Ćulibrk, glavni urednik nedeljnika NIN.

„Mi smo već navikli da se u Srbiji jedno priča, drugo radi, a treće misli. Ne mislim ipak da je ta inicijativa iskrena, niti je realna, jer dve trećine srpske robe završava na zapadnom tržištu. Sve zemlje BRIKS-a, ako izuzmemo Kinu koja proizvode iz Bora i Smedereva šalje za Kinu, u svemu tome su na nivou statističke greške“, navodi Ćulibrk.

Šef Bezbednosno-informativne agencije Aleksandar Vulin
Šef Bezbednosno-informativne agencije Aleksandar VulinFoto: Darko Vojinovic/AP/picture-alliance

Pretnja Evropskoj uniji?

„Moguće je da se na ovaj način pokušava pojačati pregovarački kapacitet u odnosu na EU“, kaže za DW profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković i dodaje da „jeste racionalno ipak obratiti pažnju na neku novu grupaciju čiji udeo u svetskoj ekonomiji nije zanemarljiv“.

„Niko nije nezainteresovan za neku saradnju, ali sve preko toga u ovo vreme krajnje polarizacije bi bilo samo otežavanje već teškog hoda Srbije u evropskim integracijama i kontraproduktivno“, smatra Stojiljković.

-pročitajte još: Prijem u EU do 2030: snižavanje kriterijuma?

Vulin zbori što Vučić misli

Postala je već politička činjenica da je sve ono što javno govori Aleksandar Vulin zapravo ono što zaista misli Aleksandar Vučić. Srpski mediji već dugo komentarišu da su medijski nastupi šefa BIA zapravo, ili probni baloni za domaću i inostranu javnost, ili tačnije – sve ono što Vučić misli, ali ne sme da kaže. Nakon američkih sankcija Vulinu, može li se stoga i ova brzopotezna inicijativa tumačiti kao Vučićev revolt: dirate mi Vulina, odosmo u BRIKS?

„Presmešno je“, kaže Milan Ćulibrk, „jer inicijativa pre svega dolazi iz jedne beznačajne političke stranke. Vulin svoju političku snagu crpi iz toga što je lični prijatelj i jedan od najbližih saradnika predsednika Vučića. Jedna stvar je iskoristiti svaku ekonomsku mogućnost za saradnju, ali sama struktura BRIKS-a je nešto fluidno, i to ništa praktično ne bi donelo Srbiji, čak i kad bi postala punopravna članica“, skreće pažnju glavni urednik NIN-a.

Svakako da status Vulina nema tu težinu, ali i ovde se pokazuje taj populistički diskurs koji je pre svega namenjen domaćoj publici, naglašava Zoran Stojiljković.

„Mislim da je ovo pre za domaću javnost pred izbore, nego što ima neki realan okvir koji bi značio promenu spoljne politike. Srbija je, da tako kažem, strateški ’osuđena’ na Zapad i to ove vrste igara ne mogu da promene“, upozorava Stojiljković.

Samit BRIKS-a održan je u avgustu 2023. u Johanesburgu
Samit BRIKS-a održan je u avgustu 2023. u JohanesburguFoto: Sergei Bobylev/TASS/dpa/picture alliance

BRIKS je sada već ko zna koji po redu „stub srpske spoljne politike“. Nije stoga čudno što su apologete vlasti i ovaj potez proglasili kao genijalnost Aleksandra Vučića, koji, kako kažu, zemlju drži na evropskom putu, ali je neformalno već u BRIKS-u zbog ruskih, kineskih i arapskih investicija. S druge strane, navodi se da je robna razmena samo sa Nemačkom veća od obima saradnje sa svim zemljama BRIKS-a zajedno.

-pročitajte još: BRIKS plus je pretnja za Zapad?

Prijatelji, braća i partneri

Inicijativa jeste legitimna, ali je besmislena, nastavlja Milan Ćulibrk. „Pri tome se podaci o BRIKS-u koriste selektivno, a pravo pitanje je šta mi imamo u takvom društvu. Šta mi imamo od ekonomske saradnje sa Kinom? Što im izvozimo bakar i čelik, koje prave kineske kompanije, koje prebacuju profit u Kinu, a nama ostavljaju zagađenje? Šta imamo od saradnje Rusijom? Imamo naftu i gas, preko kojih mogu da vas uslovljavaju zato što nemamo nijedan alternativni izvor snabdevanja tim energentima. S takvim prijateljima smo uvek u lošem položaju“, smatra Ćulibrk.

Suficite imamo sa okruženjem, i uravnotežene bilanse sa pojedinim zemljama EU, zaključuje Ćulibrk, i slikovito primećuje da, „što više sarađujemo sa zemljama BRIKS-a, to smo više u minusu. To su ključne brojke, a sve ostalo su priče kako smo sa nekima braća, s nekima prijatelji, a sa nekima partneri.“

Profesor Stojiljković ne misli da je BRIKS bilo kakva alternativa Evropskoj uniji i dodaje kako „geostrateški položaj Srbije, trgovinska saradnja, okrenutost ekonomske migracije ka Zapadu, svedoče o prednosti evropskog puta. To, naravno, ne znači da ne bi trebalo pratiti promene koje se dešavaju, i da bi Srbija trebalo da ima pristup tržištu i zemljama BRIKS-a“, zaključuje Stojiljković.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.